Matthew 6

U hihatutsina tara monin hitaguhu

1Be Iesu e poe hasena, “Hanei iam, ba limiu te ma kato silemi a markato a niga i tamilimiu i matar u barebana te gi tara merien limiu ba pal tson na tohaliou has te haniga rario limiu. Te kato uamou limiu teka be Tamamilimiu te kana i Kolö te ma hamatana ranoi limiu.

2“Hena, te hale moa lö a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te ma katoe mien i matana barebana te mar kato uar u katun u gamogamo i iahana luman lotu na turu kalana. Nori e kato sile ier a ka teka i matar u barebana te gi solosei merien u katun. Nonei u hamatana i taren teka. Na lia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa u hamatana i taren, ne moa lel tala. 3Kaba poata te hale moa lö a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te ma hatei has nemi a tsomi i tamulö, te kato uana turu ualima te ma tare nei a ka te katoena u tana u ualima. 4E kato uana teka ba lö te hala hamomous nem a monin hitaguhu. Be Tamamulö te tarena a ka te kato hamous nena a katun, nonei e hamatane nou romana lö.”

U hihatutsina turu singo

(Luk 11:2-4)

5Be Iesu e poe lelena, “Poata te singo mia limiu, ba limiu te ma heremi u katun u gamogamo. Taraha, nori e ngil korue ier te gi tuol uen ba te singo ria turu luman lotu na turu makum te hitupali ria u kalana, te gi tara merien u katun. Alia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa a hamatana i taren, ne moa lel tala. 6Kaba poata te singo mia lö, alö go tasuia tara rum i tamulö ba te hapiliem a tamana ba te singo uam tere Tamamulö te ka hasina tara makum te mousuna. Be Tamamulö te tarena a ka te kato hamous nena a katun nonei e hamatane nou romana lö.

7“Na poata te singo mia lö, alö go ma hula raranga hakopisi te kato uar u tematan. Nori e poier a sunahan i taren e hengo ranoen te katoe rien u ranga u parapara. 8Alö go ma here rien, taraha e Sunahan e Tamamulö e atei silena a ka te ngile mulö i mam te rangatse mien lö. 9Alimiu go mar singo uam teka:

‘O Tamamulam i Kolö, a solomulö e gi hagoagoni.
10A Nipepeito i tamulö e ga lama.
Alam go kato u turu ngil i tamulö i puta te kato has uarien i Kolö.
11Alö go hala ramei lam a tsi kannou te noana i romana.
12Alö go lu ban a ka a omi tu kati lam ba te solopale men, tu solopala hakapa has meni lam a ka a omi te kato u a tana katun i tamulam.
13Alö go ma hala meri lam tara tou hiamus, kaba alö go lu ba beri lam a nomi. U mana.’
14“Te solopale mia lö a ka a omi ti kato u a palair u katun i tamulö, be Tamamulö i Kolö e lu ba has nanou a ka a omi tu kati lö. 15Kaba te ma solopale moi lö a ka a omi ti kato u a palair u katun i tamulö, be Tamamulö e ma lu ba has nanoi a ka a omi tu kati lö.”

U hihatutsina tara tou agono

16Be Iesu e ranga noana me poiena, “U katun u gamogamo e matalohor poata te agono uaren tere Sunahan, kaba alimiu go ma mar kato uami teka. Taraha, nori e hamataloho siler te gi tara merien a barebana nori e agonor. Alia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa a hamatana i taren, ne moa lel tala. 17Kaba alö, poata te agono mua lö, ba lö te kato here nami a peisamulö a katun te ma agono nei. 18Ba barebana te ma tareri te agono uamu lö. E Tamamulö peisa te kana tara makum te mousuna nonei te ateina. Be Tamamulö te tarena a ka te kato momousena a katun nonei e hamatane nou romana lö.”

A man ka man niga ni Kolö

(Luk 12:33,34)

19Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go ma kui hatagala silemi a man ka man niga i puta. U binatang nu sö e kato homiena a man ka teka, nu kopkop e hela hasir ba te kopur. 20Kaba alimiu go kui hatagala sile iam u markato te ranga negu lalia be Sunahan te hala renoi romana limiu u hamatana pan i Kolö. U binatang nu sö e ma antuna nei te go kato homi meni a man ka teka, nu kopkop has e ma tatei helari ba te kopur. 21Taraha, te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i puta, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i puta. Na te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i Kolö, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i Kolö.”

A maroro te alesalana

(Luk 11:34-36)

22Be Iesu e kato uana, “A matarara e here nei u lamina turu namnamei i tarara te haharoei nena u ngil i tarara. Te ka mena a katun u ngil u niga, ba nonei te lalana tara maroro te alesalana. 23Na te ka mena a katun u ngil u omi, ba nonei te lalana tara maroro te kuhilina. A katun te ka talasi mena u ngil u omi nonei te lalana tara maroro te kuhil nitoana.”

E Sunahan na man ka te ka mena a katun

(Luk l6:13, 12:22-31)

24Be Iesu e poiena, “A katun e ma antuna nei te ga kui uen tara elasolana tsunono. Taraha, nonei e rama nenou a toa ba te ngilena a tabi, tsi te moa nen, ba nonei te hengo hanige nou a toa ba te karous nena a tabi. Alimiu e ma antunan kui hoboto bemi e Sunahan na tara moni.

25“Nonei lasi te hatei sil ragi lia alimiu: alimiu e moa te go hakats hapara sil menami a nitoatoa i puta ba te poemiu, ‘Aha te noue gou lia? Na aha te ue gou lia?’ Ne moa has te go hakats hapara sil mena milimiu u tuanrei i tamilimiu ba te poemiu, ‘U saha u hasobu te hasoge gou lia?’ E moa. U katun e ma ka sileri a tou nou peisa. Nu tuanrei tara katun e ma ka sile nei u hasobu peisa. E moa. 26Alimiu go rute iam u apena i iasa. Nori e ma leberi ta kannou na nori e ma hagala haseri a kannou ba te mi hake ria tara luman haputu. E moa. Kaba e Tamamilimiu i Kolö e hanou noa las ranen. Na limiu e niga bala nemiu u apena. 27Na toa i tamilimiu te tatei hakats hapanina ba te gamon hangahangahena a nitoatoa i tanen i puta? E moa.

28“Na ha te hakats sile milimiu u hasobu? Alimiu go rute iam u palaua u hie te mar pusuku uaren. Nori e ma katoeri a peisaren ba te taratara hanigana. E moa. 29Na lia e hatei has ragi limiu, e King Solomon e ka mei u hasobu u taratara haniga koru, kaba a tsi toa puku tara palaua teka e taratara haniga bala nena u hasobu tere King Solomon. 30E Sunahan te hataratara hanige iena u garas u hie teka, te pusukuna i romana na te hats hase ria turu tula i mahö. Na te hataratara hanige iena e Sunahan u garas, ba limiu te ma poemi e Sunahan e ma hala ranoi limiu tu hasobu. E moa koru. Alimiu e ka memiu a tsi nihamana a tsi tetenei. 31Alimiu go ma hakatsmi ba te poemiu, ‘Aha te noue rou ra? Na aha te ue rou ra? Nu sahu hasobu te hasoge rou ra?’ 32A mamana ka teka te kato hatagala siler u tematan te gi lu menien. Ne Tamamilimiu i Kolö e atei silena te ngil mena milimiu a man ka hoboto teka. 33Kaba limiu go hakats mam niam a Nipepeito tere Sunahan na man ka te matsköna i matanen. Ba man ka hoboto teka, a kannou na kan ua nu hasobu, e la has uar romana i tamilimiu. 34Na limiu e moa te go hakats hapara sil menami u lan i mahö, taraha u lan i mahö e ka menou u tana u mar hakhakats peisa. Man toa man lan e ka mena u hakats e noana turu toa u lan.”

Copyright information for HLA